Antropolozi koji su 1977. godine osnovali Hrvatsko antropološko društvo (HAD) i časopis Collegium Antropologicum, a 1992. godine i prvu ustanovu ove vrste u Hrvatskoj, Institut za antropologiju u Zagrebu, namijenili su ovaj osvrt mladim antropolozima i drugim kolegama u Hrvatskoj i svijetu, kako bi sav entuzijazam i napor uložen u utemeljenje i razvoj nove znanstvene discipline u Republici Hrvatskoj – antropologije – ostao zabilježen. U više od četiri desetljeća dugom razdoblju od osnivanja Društva i časopisa velik je broj ljudi pridonio postignućima koja se spominju u daljnjem tekstu, ali sve zaslužne osobe na žalost nije moguće navesti. Svima smo izuzetno zahvalni, uključujući i one brojne kolege i prijatelje iz drugih zemalja koji su nam kroz cijelo ovo vrijeme pružali nesebičnu moralnu i intelektualnu podršku.

 

Osnivanju Hrvatskog antropološkog društva 1977. godine, kao logičnom slijedu mnogih zbivanja i u europskoj antropologiji, prethodile su brojne aktivnosti koje su otvorile vrata institucionaliziranom antropološkom radu u Hrvatskoj. Javno promicanje antropologije kao znanosti, koju njezina differentia specifica odvaja kako od ostalih društvenih i humanističkih znanosti (npr. etnologije, sociologije, lingvistike, arheologije, filozofije, psihologije, demografije itd.) tako i od prirodnih znanosti (npr. biologije i medicine), započinje već 1970-ih godina. S obzirom na činjenicu da je u to vrijeme u Hrvatskoj ideja o antropologiji kao društvenoj i humanističkoj znanosti nailazila na otpor, odlučeno je da se s razvojem antropologije započne u okviru prirodnih i medicinskih znanosti (temeljem u europskoj tradiciji klasične podjele na “fizičku” ili “biološku”, odnosno “biomedicinsku”, i “socijalnu” ili “kulturnu” antropologiju). Međutim, pioniri antropologije u Hrvatskoj od početka su bili svjesni širine antropološke znanosti, te su već tada isticali svoje uvjerenje kako je antropologija jedinstvena znanstvena disciplina koja proučava biološku i kulturnu različitost čovjeka holističkim pristupom.

 

Još ranih 1970-ih godina europski su antropolozi (G. Olivier i J. Hiernaux iz Francuske, D. F. Roberts iz Velike Britanije, J. Huizinga i A. Eriksson iz Nizozemske, N. Wolanski iz Poljske, R. Knussman iz Njemačke, B. Chiarelli iz Italije, H. Maver i P. Rudan iz Hrvatske itd.) započeli inicijativu za osnivanje Europskog antropološkog udruženja (European Anthropological Association) koje bi povezivalo sveučilišta i antropološke institucije te znanstveno-nastavnu djelatnost antropologa širom Europe. Aktivnosti vezane uz ovaj cilj trajale su približno pet godina.

 

Godina 1974. bila je posebno važna za razvoj antropologije u Hrvatskoj jer je unutar Hrvatskog liječničkog zbora (Zbor liječnika Hrvatske – ZLH) osnovana Sekcija za biološku antropologiju. Iste je godine u Zagrebu organiziran prvi međunarodno znanstveno-radni skup pod nazivom Škola biološke antropologije (School of Biological Anthropology), koji se od tada održava svake godine i sa kojega su tiskana gotovo sva predavanja. H. Maver je djelovao kao predsjednik Sekcije, P. Rudan kao glavni tajnik, a ostali znanstvenici današnjeg Instituta za antropologiju kao članovi Organizacijskog odbora. Usprkos svom službenom nazivu, Škola je pokrivala različita polja antropologije. Na taj su način suvremena antropološka istraživanja postala dostupna svim zainteresiranim dodiplomskim i poslijediplomskim studentima kao i stručnjacima iz različitih znanstvenih disciplina.

 

Prva knjiga Antropologijske biblioteke – Praktikum biološke antropologije, tiskana je 1975. godine. Do sada je objavljeno 13 obrazovnih knjiga koje opisuju suvremene metode antropoloških istraživanja. Antropologijska biblioteka kasnije je proširenja na izdanja posvećena različitim antropološkim temama.

Međunarodna znanstvena udruga Europsko antropološko udruženje (European Anthropological Association) osnovano je dana 6. listopada 1976. godine u Zagrebu. Za predsjednika je izabran G. Olivier (Francuska), a H. Maver (Hrvatska), D. F. Roberts (Velika Britanija) i J. Huizinga (Nizozemska) za potpredsjednike. Brojni znanstvenici iz Hrvatske, uključujući današnje znanstvenike Instituta za antropologiju (P. Rudan, B. Janićijević, N. Smolej, A. Sujoldžić) bili su među osnivačkim članovima Udruženja.

 

Prvi kongres europskih antropologa (First Congress of the European Anthropological Association – 1st CEAA) održan je u Zagrebu (od 1. do 3. rujna 1977.). Kongres je organizirao hrvatski organizacijski odbor u kojemu je H. Maver djelovao kao predsjednik, P. Rudan kao glavni tajnik, A. Sujoldžić, Z. Grgić i Lj. Schmutzer kao tajnici te B. Macarol (Janićijević) kao blagajnik. Prilikom Prvog kongresa europskih antropologa izdan je i prvi broj znanstvenog časopisa Collegium Antropologicum. Časopis je citiran u Current ContentsSocial Science Citation Index i brojnim drugim citatnim bazama. Proteklih je godina u časopisu Collegium Antropologicum objavljeno preko 3000 znanstvenih i stručnih radova.

 

U isto vrijeme, na prijedlog osnivačkog odbora u kojemu su bili A. S. Lazarević, J. Kallay, H. Maver, M. Mimica, G. Pilarić, Ž. Prebeg, P. Rudan, B. Štampar-Plasaj, Lj. Zergollern-Čupak i S. Urban, u Zagrebu je održana inauguralna sjednica Hrvatskog antropološkog društva (HAD). Samo Društvo je osnovano dana 28. prosinca 1977. godine. H. Maver izabran je za prvog predsjednika, A. S. Lazarević, A. Hošek-Momirović i M. Malez za potpredsjednike, P. Rudan za glavnog tajnika, A. Sujoldžić, Z. Grgić i Lj. Schmutzer za tajnike te B. Macarol (Janićijević) za blagajnicu. Povjerenički odbor činili su M. Kovačević, M. Mimica i B. Štampar-Plasaj, dok je sud časti djelovao u sastavu J. Kallay, R. Medved i S. Urban. Posljednja tri desetljeća Društvo na različite načine pridonosi promociji i razvitku antropološke znanosti u Hrvatskoj.

Nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 1992. godine osnovan je Institut za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu (kasnije Institut za antropologiju) kao javni institut Ministarstva znanosti, obrazovanja i tehnologije. P. Rudan izabran je za ravnatelja Instituta. U Institutu su ustrojeni sljedeći odjeli unutar kojih se odvija znanstveni rad: Odjel za antropološku biometriju (voditeljica N. Smolej Narančić), Odjel za antropološku lingvistiku i sociokulturna istraživanja (voditeljica A. Sujoldžić), Odjel za ekologiju čovjeka (voditeljica J. Miličić), Odjel za medicinsku antropologiju (voditelj P. Rudan),Odjel za matematičko modeliranje i biostatistiku (voditeljica J. Miličić), Odjel za populacijsku genetiku (voditeljica B. Janićijević) i Odjel za antropološku arheologiju (voditelj S. Forenbaher). Osim znanstvenih odjela, Institut ima Informacijsko-dokumentacijsku službu (voditelj L. Szirovicza) i Administrativnu službu. Knjižnica Instituta, osim redovite kupnje bivšeg Odsjeka za antropologiju, sadrži i građu koju su Institutu donirali J. Weiner, G. Harrison i D.F. Roberts (Velika Britanija) te P.T. Baker, R.M. Garruto iC.D. Gajdusek (SAD).

 

Biskupski ordinarijat Hvara ponudio je biskupsku zgradu na središnjem gradskom trgu grada Hvara na korištenje Institutu kao sjedište budućeg dislociranog dijela Instituta, koji bi pod imenom International Institute for Advanced Studies in Anthropology – Hvar (Međunarodni institut za napredne antropološke studije – Hvar) funkcionirao kao sjedište međunarodnih znanstveno-obrazovnih susreta s različitim temama vezanim uz antropologiju kao prirodnu, medicinsku, društvenu i humanističku znanost, kao i specifičnim temama iz ekologije čovjeka.

Temeljeći znanstvenu i istraživačku strategiju Instituta na bogatom iskustvu domaćih i međunarodnih centara, znanstveni i istraživački rad na Institutu za antropologiju pokriva sljedeća područja:

  • Medicinska antropologija
  • Biološka antropologija
  • Ekologija čovjeka
  • Populacijska genetika
  • Antropološka biometrija
  • Fiziološka antropologija
  • Antropološka anatomija
  • Dentalna antropologija
  • Psihodinamička antropologija
  • Sociokulturna antropologija
  • Lingvistička antropologija
  • Antropogeografska historijska antropologija
  • Matematičko modeliranje i biostatistika
  • Primijenjena antropologija
  • Ergonomija
  • Biomehanika
  • Medicina rada
  • Epidemiologija
  • Zdravstvena preventiva
  • Socijalna medicina
  • Forenzika
  • Arheologija
  • Opća ekologija

Znanstvene i stručne aktivnosti Instituta obuhvaćaju brojna navedena područja istraživanja. Znanstvenici Instituta, kroz različite projekte, surađuju s kolegama iz drugih instituta i fakulteta u Hrvatskoj i inozemstvu (popis inozemnih suradnih institucija pogledajte ovdje). Osnova naših znanstvenih i stručnih aktivnosti je holistički pristup problematici. Djelatnici Instituta dio su jedine grupe u Hrvatskoj koja radi na gore navedenim područjima istraživanja.