|
|
 |
|
|||||||||||||||||
|
|
Institut za antropologiju je (su)organizator različitih znanstvenih skupova, škola i radionica.
1. Škola biološke antropologije Škola biološke antropologije prvi put je održana u studenom 1975. godine u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora, gdje se održava od tada nadalje. Zbog te činjenice kao i potrebe da se privuče pažnja, da pregled i pruže odgovori na niz pitanja i izazova s kojima se antropologija kao znanost danas suočava, Škola je stvorena s idejom da osigura mogućnost trajnog obrazovanja iz područja biološke antropologije. Takvo obrazovanje potrebno je prvenstveno liječnicima i specijalistima različitih profila, no također i biolozima i antropolozima. Budući da su mnoga istraživačka pitanja kao i rezultati istraživanja moderne biološke antropologije direktno povezani sa svakodnevnim životom, postojala je velika potreba za koordiniranim i trajnim radom na ovom području. Poticaj za organiziranje Škole biološke antropologije dala je grupa antropologa Hrvatskog liječničkog zbora i Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu 1975. godine. Dodatna potpora pružena je osnivanjem Hrvatskog antropološkog društva 1977. godine. Sljedeći veliki poticaj razvoju biološke antropologije i antropologije općenito u Hrvatskoj bilo je izdavanje znanstvenog antropološkog časopisa Collegium Antropologicum. Časopis od 1977. godine redovito objavljuju Hrvatsko antropološko društvo, Institut za antropologiju, Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju Hrvatskog liječničkog zbora, Komisija za medicinsku antropologiju i epidemiologiju kao i Međunarodna unija antropoloških i etnoloških znanosti. Važnost Škole antropološke biologije je u činjenici da, uz brojne hrvatske antropologe, na Školi od njenih početaka sudjeluju i mnogi svjetski poznati biološki antropolozi. Već su na prvoj Školi biološke antropologije 1975. godine kao predavači sudjelovali prof. J. Hiernaux (Pariz), prof. G. Olivier (Pariz), prof. N. Wolanski (Varšava) i prof. B. Chiarelli (Torino). Ova tradicija održana je kroz godine, pa su tako na 30. Školi biološke antropologije svoj rad predstavili prof. Luigi Luca Cavalli-Sforza (Stanford, SAD), prof. Peter Underhill (Stanford, SAD), prof. Richard Villems (Estonija), Thomas Kiviisild (Estonija), Majamaa Kari (Finska), Doron M. Behar (Izrael), Ornela Semino (Italija) i Antonio Torroni (Italija).
Poslijediplomski tečaj Antropologija i zdravlje organizira se od 1984. godine u suradnji s Inter-univerzitetskim centrom – IUC – Dubrovnik. Do 1990. godine, tečaj se održavao u Dubrovniku, no nakon stanke zbog ratnog stanja godina 1991. i 1992., tečaj je 1993. godine održan u Motovunu, a od 1994. godine održava se u Hvaru. Organizatori poslijediplomskog tečaja Antropologija i zdravlje su Međunarodni institut za napredne antropološke studije – Hvar, Hrvatsko antropološko društvo, Institut za antropologiju i Komisija za medicinsku antropologiju i epidemiologiju Međunarodne unije antropoloških i etnoloških znanosti. Tečaj je zamišljen kao susret znanstvenika iz različitih zemalja i potpodručja antropologije. Glavni cilj tečaja je okupiti što veći broj zanimljivih i vrsnih predavača, potaknuti korisne rasprave i pružiti mogućnost za razmjenu znanstvenog iskustva i novih postignuća u suvremenoj znanosti. Jak naglasak stavljen je na uključivanje mladih znanstvenika kojima se omogućava pohađanje predavanja eminentnih suvremenih znanstvenika i sudjelovanje u izazovnim raspravama. Skup traje punih šest dana. Svaki dan, pozvani predavači održe četiri do šest jednosatnih predavanja tijekom jutarnjeg i popodnevnog dijela programa nakon čega slijede opsežne diskusije sudionika. Nema paralelnih programa tako da svaki sudionik može slijediti sva predavanja. Struktura predavanja je fleksibilna i određena specifičnim potrebama. Radni jezik skupa je engleski.
|
