Ljudevita Gaja 32
10000 Zagreb Croatia, p.p. 290
Tel: (+385) 01 55 35 100
Fax: (+385) 01 55 35 105
     
       
Ustroj Znanstvena djelatnost Izdavačka djelatnost Nastavna djelatnost Znanstveni skupovi Novosti Međunarodna suradnja - natječaji Kontakt
     >  Ustroj > ODJELI > Odjel za antropološku arheologiju  

Odjel za medicinsku antropologiju
Odjel za antropološku biometriju
Odjel za antropološku arheologiju
Odjel za populacijsku genetiku
Odjel za ekologiju čovjeka
Odjel za lingvističku antropologiju i sociokulturna istraživanja
Odjel za matematičko modeliranje i biostatistiku
Odjel za molekularnu antropologiju
Odjel za molekularnu genetiku, forenzičnu antropologiju i analizu drevne DNA (laboratorij)

Odjel za antropološku arheologiju


Znanstvenici:

Prof. dr. sc. Stašo Forenbaher, znanstveni savjetnik, voditelj Odjela

Doc. dr. sc. Ivor Janković, znanstveni savjetnik

Dr. sc. Petra Rajić Šikanjić, viši znanstveni suradnik

Zrinka Premužić, znanstvena novakinja


 

Novosti

Zodijak iz Nakovane

 

U časopisu Journal for the History of Astronomy nedavno je izašao članak Staše Forenbahera (Institut za antropologiju, Zagreb) i Alexandera Jonesa (Institute for the Study of the Ancient World, New York University) kojim se objavljuje otkriće ulomaka helenističke astrologove ploče izrađene od bjelokosti. Nalaz je prikupljen u špilji kod Nakovane na Pelješcu, iz špiljske dvorane koju su do sredine 1. st. prije Krista pelješki Iliri koristili kao svetište. Radi se o najstarijem poznatom primjerku predmeta ove vrste.
 
Za više informacija, posjetite službenu stranicu
Institute for the Study of the Ancient World, New York University.


 


 

Odjel za antropološku arheologiju proučava ljudske populacije koje su nastanjivale prostor Hrvatske u prapovijesnim i ranim povijesnim razdobljima. Rad odjela obuhvaća izučavanje ostataka materijalne kulture i skeletnih ostataka davnih populacija.

 

 

Istraživanja ostataka materijalne kulture

Analize materijalnih ostataka kulture uključuju sve temeljne kategorije arheološke građe. Unutar Odjela rutinski se provode formalne, funkcionalne i tehnološke analize keramike i litičkih nalaza, te analize prostorne rasprostranjenosti nalaza unutar i među nalazištima. Zooarheoološke i paleobotaničke analize, radiokarbonske analize, kao i druge specijalističke analize provode u suradnji s različitim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu. Rezultati navedenih analiza temelj su za rekonstrukciju nekadašnjih okolišnih uvjeta, prehrane, društvenog uređenja i mreža dodira davnih populacija.

Istraživanja istočnojadranske regije usredotočena su na dvije mikroregije: Istru i srednjodalmatinsko otočje. Spomenuta istraživanja uključuju prikupljanje osnovnih podataka terenskim radom i istraživanjem arheoloških nalazišta.

Istraživanje u Istri oslanja se na građu prikupljenu tijekom rada međunarodnog projekta “Pupićina peć”, koji je proveden od 1995. do 2002. godine u suradnji sa Sveučilištem u Cambridgeu (Velika Britanija) i Arheološkim muzejem Istre u Puli. U sklopu tadašnjih terenskih istraživanja provedena su sustavna iskopavanja na lokalitetima Pupićina peć i Vela peć, te probna iskopavanja manjeg opsega na nizu drugih nalazišta u špiljama i na otvorenom, u različitim ekološkim zonama sjeveroistočne Istre. Cilj istraživanja koja nastavljamo provoditi analizirajući obilnu prikupljenu građu jest proučiti raznolikost i promjene u načinu života lovaca i sakupljača na prijelazu pleistocena u holocen, te pratiti promjene uvjetovane pojavom prvih stočara i ratara, kao i najranijih domaćih životinja i biljnih kultura (prije otprilike 12000 – 2000 godina pr.Kr.).

Istraživanja u srednjodalmatinskoj regiji oslanjaju se značajnim dijelom se na građu prikupljenu tijekom rada međunarodnog “Projekta Nakovana”, koji je proveden od 1999. do 2003. godine u suradnji s Kraljevskim muzejem Ontarija u Torontu (Kanada), Dubrovačkim muzejima i Arheološkim muzejem u Splitu. U sklopu tadašnjih terenskih istraživanja provedeno je sustavno iskopavanje višeslojnog nalazišta nakovanske Spile koje je obuhvatilo i izuzetno dobro očuvano ilirsko-helenističko špiljesko svetište, datirano u vrijeme između 4. i 1. stoljeća pr.Kr. Tada je također proveden i terenski pregled zapadnog dijela poluotoka Pelješca. Nakon godine 2003. proširili smo sustavna terenska istraživanja na Pelješcu, nastavivši s iskopavanjima u Spili, te započevši s istraživanjima na ilirskoj gradini Gradu, najprije intenzivnim pregledom površine, a od 2008. godine i sondažnim iskopavanjima.

Pored toga, od samog početka (od 1993. godine) sudjelujemo u terenskim istraživanjima na Palagruži, gdje provodimo analize svih kategorija pretpovijesnih nalaza prikupljenih iskopavanjima i pregledom površine. Od 2006. godine, ova se suradnja provodi sudjelovanjem u projektu “Adrias kolpos: indentitet i ekonomije Ilira i Grka na srednjodalmatinskom otočju” Arheološkog muzeja u Splitu.

Rezultati analiza građe prikupljene spomenutim terenskim pregledima i iskopavanjima omogućit će nam rekonstrukciju složene i dinamične slike naseljavanja otočja srednje Dalmacije od vremena prvih stočara do uključenja ove regije u klasičnu sredozemnu civilizaciju (otprilike između 6000 godina pr.Kr. do 1 stoljeća n.e.).

Bioarheološka i paleoantropološka istraživanja

Uz proučavanje ostataka materijalne kulturne baštine, odjel provodi i paleoantropološke i bioarheološke analize ljudskih kosturnih ostataka. Cilj tih analiza je  proniknuti u evolucijsku povijest, populacijske odlike, ponašanje, varijabilnost, prehrambene navike, način života i druge odlike i navike drevnih populacija. U pokušaju odgovora na navedena pitanja radili smo, između ostalog, na prapovijesnim uzorcima ljudskih kosturnih ostataka nalazišta Feldhofer (dolina Neander), Mladeč, Vindije, Šandalje, Josipovca, Franjevca, a započeli smo i s analizama mumificiranih ljudskih ostataka. Većina spomenute građe prikupljena je terenskim radom drugih institucija koje su je ustupile našem odjelu na specijalističku obradu i analizu.

Budući da je ovakav tip analiza multidisciplinarne prirode, pri rješavanju specifičnih problema često surađujemo s kolegama iz zemlje i svijeta (primjerice, sa znanstvenicima Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology iz Leipziga, Loyola University iz Chicaga, Department of Sociology and Antrhopology - Illinois State University, Department of Anthropology - University of Wyoming, Zavoda za geologiju i paleontologiju kvartara HAZU, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Zagrebu i drugih ustanova.

* * *

Govoreći općenito, ciljevi naših istraživanja uključuju dokumentiranje razdoblja u prošlosti koja su se odlikovala biološkim i kulturnim kontinuitetom, kao i razdoblja značajnijih kulturnih i demografskih promjena, te tumačenje uočenih kontinuiteta i diskontinuiteta. Tim istraživanjima nastojimo unaprijediti opća saznanja na području arheologije kontakata, migracija i kulturnog identiteta. Također nastojimo pridonijeti procjeni međuodnosa nekadašnjih ljudskih populacija i njihovog prirodnog okoliša.

Nova saznanja o kulturnim prilagodbama davnih stanovnika istočnog Jadrana i njihov međuodnos s okolišem proširuje saznanja o ljudskom utjecaju na okoliš u posljednjih deset tisuća godina. Saznanja o posljedicama pritisaka nekadašnjih populacija na prirodni okoliš putem svoje brojnosti, tehnologije, načina života i korištenja krajolika temeljni je izvor informacija koje se može koristiti prilikom izrade planova održivog razvoja. Naročito je važna mogućnost praćenja promjena kroz dugo vremensko razdoblje, kao i mogućnost njihove projekcije u budućnost.

Razumijevanje procesa kulturnih i bioloških prilagodbi i promjena u prošlosti važan je preduvijet svakog pokušaja objašnjenja populacijske strukture suvremenih populacija. Istraživanja naših bioloških i kulturnih korijena ključan su dio cjelovitog razumijevanja populacijske strukture suvremenog stanovništva Hrvatske. Proučavanje uzroka i tijeka promjena u prošlosti doprinosi objašnjavanju suvremenih procesa za koje vrijede ista opća pravila, a time i iznalaženju rješenja pojedinih suvremenih problemima. Nisu manje važna ni saznanja o društvenoj i demografskoj dinamici u prapovijesnim i ranim povijesnim razdobljima, ključna za razumijevanje i objašnjenje povijesnih elemenata našeg kulturnog identiteta, koji određuje naše mjesto unutar globalne ljudske zajednice. Zbog toga Odjel za antropološku arheologiju teži doprinjeti obrazovanju i shvaćanju kulturnog identiteta suvremene populacije Hrvatske provođenjem nastave na Filizofskom fakultetu i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te priopćavanjem rezultata znanstvenih istraživanja putem medija, predavanja, izložbi, popularnih publikacija i filmova.

Tekući domaći projekt:

"Kulturne promjene i dinamika arheoloških populacija na istočnom Jadranu" (MZOŠ RH, šifra projekta 196-1962766-2740, voditelj projekta prof.dr.sc. Stašo Forenbaher) - popis publikacija pogledajte ovdje


 
Copyright ©2006 Institut za Antropologiju . Sva prava pridržana. Design&Script ©2006 INTRO