Istraživanja ostataka materijalne kulture

Analize materijalnih ostataka kulture uključuju sve temeljne kategorije arheološke građe. Unutar Odjela rutinski se provode formalne, funkcionalne i tehnološke analize keramike i litičkih nalaza, te analize prostorne rasprostranjenosti nalaza unutar i među nalazištima. Zooarheoološke i paleobotaničke analize, radiokarbonske analize, kao i druge specijalističke analize provode u suradnji s različitim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu. Rezultati navedenih analiza temelj su za rekonstrukciju nekadašnjih okolišnih uvjeta, prehrane, društvenog uređenja i mreža dodira davnih populacija.

Istraživanja istočnojadranske regije usredotočena su na dvije mikroregije: Istru i srednjodalmatinsko otočje. Spomenuta istraživanja uključuju prikupljanje osnovnih podataka terenskim radom i istraživanjem arheoloških nalazišta.

Istraživanje u Istri oslanja se na građu prikupljenu tijekom rada međunarodnog projekta “Pupićina peć”, koji je proveden od 1995. do 2002. godine u suradnji sa Sveučilištem u Cambridgeu (Velika Britanija) i Arheološkim muzejem Istre u Puli. U sklopu tadašnjih terenskih istraživanja provedena su sustavna iskopavanja na lokalitetima Pupićina peć i Vela peć, te probna iskopavanja manjeg opsega na nizu drugih nalazišta u špiljama i na otvorenom, u različitim ekološkim zonama sjeveroistočne Istre. Cilj istraživanja koja nastavljamo provoditi analizirajući obilnu prikupljenu građu jest proučiti raznolikost i promjene u načinu života lovaca i sakupljača na prijelazu pleistocena u holocen, te pratiti promjene uvjetovane pojavom prvih stočara i ratara, kao i najranijih domaćih životinja i biljnih kultura (prije otprilike 12000 – 2000 godina pr.Kr.).

Istraživanja u srednjodalmatinskoj regiji oslanjaju se značajnim dijelom se na građu prikupljenu tijekom rada međunarodnog “Projekta Nakovana”, koji je proveden od 1999. do 2003. godine u suradnji s Kraljevskim muzejem Ontarija u Torontu (Kanada), Dubrovačkim muzejima i Arheološkim muzejem u Splitu. U sklopu tadašnjih terenskih istraživanja provedeno je sustavno iskopavanje višeslojnog nalazišta nakovanske Spile koje je obuhvatilo i izuzetno dobro očuvano ilirsko-helenističko špiljesko svetište, datirano u vrijeme između 4. i 1. stoljeća pr.Kr. Tada je također proveden i terenski pregled zapadnog dijela poluotoka Pelješca. Nakon godine 2003. proširili smo sustavna terenska istraživanja na Pelješcu, nastavivši s iskopavanjima u Spili, te započevši s istraživanjima na ilirskoj gradini Gradu, najprije intenzivnim pregledom površine, a od 2008. godine i sondažnim iskopavanjima.

Pored toga, od samog početka (od 1993. godine) sudjelujemo u terenskim istraživanjima na Palagruži, gdje provodimo analize svih kategorija pretpovijesnih nalaza prikupljenih iskopavanjima i pregledom površine. Od 2006. godine, ova se suradnja provodi sudjelovanjem u projektu “Adrias kolpos: indentitet i ekonomije Ilira i Grka na srednjodalmatinskom otočju” Arheološkog muzeja u Splitu.

Rezultati analiza građe prikupljene spomenutim terenskim pregledima i iskopavanjima omogućit će nam rekonstrukciju složene i dinamične slike naseljavanja otočja srednje Dalmacije od vremena prvih stočara do uključenja ove regije u klasičnu sredozemnu civilizaciju (otprilike između 6000 godina pr.Kr. do 1 stoljeća n.e.).

Bioarheološka i paleoantropološka istraživanja

Uz proučavanje ostataka materijalne kulturne baštine, odjel provodi i paleoantropološke i bioarheološke analize ljudskih kosturnih ostataka. Cilj tih analiza je  proniknuti u evolucijsku povijest, populacijske odlike, ponašanje, varijabilnost, prehrambene navike, način života i druge odlike i navike drevnih populacija. U pokušaju odgovora na navedena pitanja radili smo, između ostalog, na prapovijesnim uzorcima ljudskih kosturnih ostataka nalazišta Feldhofer (dolina Neander), Mladeč, Vindije, Šandalje, Josipovca, Franjevca, a započeli smo i s analizama mumificiranih ljudskih ostataka. Većina spomenute građe prikupljena je terenskim radom drugih institucija koje su je ustupile našem odjelu na specijalističku obradu i analizu.

Budući da je ovakav tip analiza multidisciplinarne prirode, pri rješavanju specifičnih problema često surađujemo s kolegama iz zemlje i svijeta (primjerice, sa znanstvenicima Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology iz Leipziga, Loyola University iz Chicaga, Department of Sociology and Antrhopology - Illinois State University, Department of Anthropology - University of Wyoming, Zavoda za geologiju i paleontologiju kvartara HAZU, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Zagrebu i drugih ustanova.

* * *

Govoreći općenito, ciljevi naših istraživanja uključuju dokumentiranje razdoblja u prošlosti koja su se odlikovala biološkim i kulturnim kontinuitetom, kao i razdoblja značajnijih kulturnih i demografskih promjena, te tumačenje uočenih kontinuiteta i diskontinuiteta. Tim istraživanjima nastojimo unaprijediti opća saznanja na području arheologije kontakata, migracija i kulturnog identiteta. Također nastojimo pridonijeti procjeni međuodnosa nekadašnjih ljudskih populacija i njihovog prirodnog okoliša.

Nova saznanja o kulturnim prilagodbama davnih stanovnika istočnog Jadrana i njihov međuodnos s okolišem proširuje saznanja o ljudskom utjecaju na okoliš u posljednjih deset tisuća godina. Saznanja o posljedicama pritisaka nekadašnjih populacija na prirodni okoliš putem svoje brojnosti, tehnologije, načina života i korištenja krajolika temeljni je izvor informacija koje se može koristiti prilikom izrade planova održivog razvoja. Naročito je važna mogućnost praćenja promjena kroz dugo vremensko razdoblje, kao i mogućnost njihove projekcije u budućnost.

Razumijevanje procesa kulturnih i bioloških prilagodbi i promjena u prošlosti važan je preduvijet svakog pokušaja objašnjenja populacijske strukture suvremenih populacija. Istraživanja naših bioloških i kulturnih korijena ključan su dio cjelovitog razumijevanja populacijske strukture suvremenog stanovništva Hrvatske. Proučavanje uzroka i tijeka promjena u prošlosti doprinosi objašnjavanju suvremenih procesa za koje vrijede ista opća pravila, a time i iznalaženju rješenja pojedinih suvremenih problemima. Nisu manje važna ni saznanja o društvenoj i demografskoj dinamici u prapovijesnim i ranim povijesnim razdobljima, ključna za razumijevanje i objašnjenje povijesnih elemenata našeg kulturnog identiteta, koji određuje naše mjesto unutar globalne ljudske zajednice. Zbog toga Odjel za antropološku arheologiju teži doprinjeti obrazovanju i shvaćanju kulturnog identiteta suvremene populacije Hrvatske provođenjem nastave na Filizofskom fakultetu i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te priopćavanjem rezultata znanstvenih istraživanja putem medija, predavanja, izložbi, popularnih publikacija i filmova.

Tekući domaći projekt: